Pisala sam Vam već o raznim hrvatskim prozvodima koji stižu u Švedsku u posljednje vrijeme sve više.Dolaze razna piva,no jedno je već tradicionalno ondje.Šveđani vole pivo.Kao i drugdje, ovih dana proizvodi se puno craft piva kao i onih bezalkoholnih koji se mogu nabaviti u običnim trgovinama.Ovo Karlovačko uslikali smo u Sistembolagetu u kojem se isključivo prodaju alkoholna pića. Uz hrvatsku zastavu, lijepo je naletjeti i na ovog hrvatskog prijatelja.Uz naravno ajvare,paštete,pršut, juhe iz vrećice i sve ostalo…
Jučer je u Švedskoj bio Debeli utorak. A to je dan kada nitko ne preskače svoju omiljenu slasticu -Semlu. Debeli utorak svojevrsna je inačica našeg Pokladnog utorka, dana prije početka Korizme, no Debeli uotak u Švedskoj sa semlom u ruci “slave” svi i to ne samo na Debeli uzorak, već se Semla može kupiti u Švedskoj svakoga dana od razdoblaj Božića pa do Uskrsa. Semla u Skandinaviji postoji od 16. stojeća, a prva verzija ovog deserta bila je obična lepinja koja se umakala u kruh. Svaki Šveđanin prosječno kroz godinu pojede između 4 i 5 Semli. Ta brojka odnosi se na one kupljene u trgovinama, a Šveđani često Semle rade i kod kuće svatko po svojoj želji i danas postoje brojni recepti o tome kako spremiti ovu slasticu. Danas ih je moguće kupiti i one u lakšoj verziji, primjerice bez laktoze. Sastoje se od peciva koje podsjeća na našu žemljičku, a punjena je sa šlagom i kremom od marcipana. Uz naravno, mrvice vanilije koje uz marcipan savršeno pristaju.
U Švedskoj su još uvijek na “snazi” Sportski praznici , kako u kojoj oćini, pa su mnogi usporili ritam, jer vrijeme provode sa djecom. Iako zimi nije kraj ni na vidiku, vrijeme je lijepše, nebo je više plavo nego sivo, a i temperature znaju iznenaditi pa su često u plusu. Što je za veljaču visoka temperatura u Švedskoj.
Ili dan tvrdog kruha u Švedskoj. Zvuči čudno,ali je jako ukusno.A i priča je zanimljiva.
Knäckebröd ili tvrdi kruh, ukoliko ste bili u bilo kojoj skandinavskoj zemlji, sigurno ste vidjeli.Mnogi i zaziru od njegive oštrine ili tvrdoče no kruh odnosno nešto između kruha i krekera itekako je ukusan. Vjerovali ili ne to je kruh s kvascem,a prvobitno je nastao u Švedskoj. U davnim vremenima, spominje se i Srednji vijek, Spisbröd ili hrskavi kruh bio je pečen na štednjaku i on se smatra pretečom današnjeg Knäckebröda koji je puno deblji.Ima ih u svakakvih verzijama, ima tanjih i debljih,svjetlijih ili tamnijih, sa raznim začinima. Vrlo su ukusni i možete uz njih jesti svakakve namaze.Idealni su za jutro uz losos ili kakav sir. Većina knäckebröda donedavno se pekla sa četiri sastojka – raž (obično cjelovite žitarice), kvasac ili kiselo tijesto, sol, voda. Danas su se razvile sorte knäckebröda iz različitih pekara. Možete naći i knäckebröd koji sadrži pšenicu, ječam, zob ili kukuruz.
Rado ovaj kruh kupujem mnogima kao poklon iz Švedske i svi se ugodno iznenade.Jer kruh istekao može biti odličan poklon. Lijepo upakiran,ukusan,zdrav i ono što je najvažnije tradicionalan. Upravo na tradicionalnim proizvodima Švedska u posljednje vrijeme puno radi.I na toj promociji im jako dobro ide.
8. tjedan u godini u Švedskoj je rezerviran za sportske praznike. Obitelji masovno odlaze na praznike na tjedan do 10 dana. Unatrag nekoliko godina praznike Šveđani većinom potroše u Švedskoj, ponajprije jer pandemija nije dozovoljavala baš previše kretanja naokolo. No otkud potječu sportski praznici? I kako su nastali? Priča koja ja poznata govori o tome kako je davne 1940. godine tadašnja tzv. komisija za gorivo odlučila uvesti tzv. praznike uštede na grijanju u školama i radnim mjestima ,jer su se tada za ogrijev koristili ugljen i koks. Tako su u najhladnijem dijelu godine i još uvijek dosta mračnom, praznike obitelji provodile na otvorenom uglavnom u švedskim planinama. U današnje vijeme štednja više nije razlog (o tom potom – možda postane ponovno) već zarazne bolesti koje u veljači haraju Švedskom. Ondje se naime frebruary naziva Vebruary upravo zbog toga što je puno djece bolesno, a onda s njima obole i nihovi roditelji, pa se vrijeme provodi po vard centralama odnosno domovima zdravlja. Kako bi se to izbjeglo u velikom broju, uvedeni su zimski sportski praznici. Tako se u najbolesnijem tjednu/mjesecu u Švedskoj (svaka općina ima svoj tjedan kada se provode sporski praznici) učenici miču iz školskih klupa, a njihovi roditelji s posla. Švedska svojim građanim organizira mnoge aktivnosti od besplatnih satova padela, izrade rukotvorina ( koje su na sjeveru jako populane čak i kod djece) do igranja badmintona… Oganiziraju se i izleti u duge gradove, skače se po trampolinima usred gradova… Uglavnom sve na otvorenom.
No mnogi i ostaju kod kuće, jer je i u Švedskoj sve dosta poskupjelo, pa tako i izleti i praznici.
Ništa, mnogi će se ipak zadovoljiti poznatom švedskom krafnom poznatom kao Semla čiji dan sukoro dolazi. Veljača je mjesec krafni, a švedska krafna je semla. Popularni su jako i tzv suhi kruščići, koji imaju svoj dan 19. veljače. O njima pak drugi put. Mislim da je ovaj dan na novo uveden, no moram još provjeriti. U svakom slučaju tvrdi kruh u Švedskoj je tradicija. A danas on ima mnoge svoje inačice.Pa i svoj dan. Nadam se da ste dobro i da se veselite sunčanijem dijelu godine koji je pred nama.
