Aj’mo se malo dići na kratko? S nečim finim?
U jeci sveg ovog užasa, nisam zaboravila da vas vratim u život Švedske u ono normalno, uobičajeno vrijeme koje ove godine prolazi malo mimo nas. I taman kad sam mislila početi vam pisati o tome što sve prethodi Uskrsu u Švedskoj i proljeću koje se ondje naziva peta sezona i kakvo sve značenje ima to godišnje doba – dogodio se potres u Hrvatskoj.
Inače sam svoj prvi Uskrs s djetetom provela upravo u Švedskoj i ostao mi je u lijepom sijećanju. Došla mi je sestra s nećakinjom prvi put tada u posjet i prvi puta sam tada osjetila da imam potrebu okititi kuću koja je bila moj novi dom u stranoj zemlji sa stranim običajima. To je bilo vrijeme kada sam se zaljubila u Hovas, dio grada u kojem sada živimo, To je bilo vrijeme kada sam kupila prve mini mandarine za stan, pojela prvi ručak u Ikea-i i vidjela stariju ženu u cvjećanici u Hovåsu kad smo razgledavali kvart. Imala je super dugi crni kaput i patike u svim bojama ovoga svijeta. Punđu, sijedu kosu i došla je kupiti buketić cvijeća. Mislim da je ispunila i nekakvu čestitku. jer je išla očito nekom u posjet, Osjetila sam, to nedjeljno poslijepodne, toplinu kakvu dotad nisam u Švedskoj i taj kvart kupio me zauvijek. Pustimo Uskrs i Hovås. O tome nešto kasnije.
No, s danom – dva zakašnjenja ipak ću vam ispričati priču o vaflima.
Dakle, 25. ožujka u Švedskoj se tradicionalno obilježava Dan vafla.
Naime, dan koji je donio proljeće u te sjeverne krajeve Šveđani, naročito oni u južnoj Švedskoj, nazvali su Our Lady’s Day. Na švedskom je to zvučalo Varfrudaggen kojeg su kasnije švedi preveli sebi u Vafferdagen, koji je kasnije postao Vaffeldaggen ili Dan Vafla. Pretpostavlja se da je to njihov način obilježavanja dana kada je anđeo Gabrijel navijestio Mariji da će roditi Isusa za devet mjeseci. Otuda Lady….
Tako su i prvi dani proljeća dobili svoju slasticu.
Dolazak proljeća nekad se u selima Švedske označavao činjenicom da djeca prilikom šetnje nisu “uspjela” zagaziti u bljuzgu. Ondje je sve bilo uvjetovano klimatskim uvjetima i promjenama. Gotovo sav život, način života pa tako i prehana i sami običaji.
Vafli su omiljena slatica u Švedskoj. Masovno su se počeli tvornički poizvoditi 1940- ih godina prošlog stoljeća. Danas ih Šveđani jedu s bobicama i drugim voćem, zašećerene, slane slatke, s lososom, raznim umacima. Ima vafli od banana, špinata… Izrađeni su raznim oblicima – djeteline s 4 lista i srca.
Šveđani su inače pravi znalci kako iz obilčih sastojaka napraviti slasticu. Naši bi rekli – obično, to je samo vafl.
Ali Šveđani su, evo, vaflima posvetili i svoj dan. Zasigurno dane koji nose toplinu sunca i dulje dane.
(Posuđeno iz “Buffet”, novine lanca ICA, broj za Ožujak 2020)