Kad napustite Göteborg i krenete prema istoku, 30-minutna vožnja uz šumu kao da vas priprema na mir i na zaborav svega što trebate zaboraviti – barem na kratko. I na sve ono što želite doživjeti kad se maknete iz grada punog automobila, kamiona i sivih zgrada koje jednostavno tjeraju ozbiljnost na lice. I u dušu.
Jednoj lijepog dana otišli smo na Nääs Slott (dvorac Nääs). Jedan od najljepših švedskih posjeda s dvorcem iz 18 stoljeća. Najbolji opis prvog dojma je – osjećate se kao Palčica.
Da, švedska divovska drveća su oko vas. Prostrana šuma nagovještaj je priče stare više od 300 godina. Ulaz prema dvorcu prostran je šljunčani put baš kao prema pravoj rezidenciji, a pogled prema jezeru koje vas prati u stopu odmah će vas učiniti likom iz bajke.
Ne, ne možete si predočiti visinu drveća ukoliko ih ne doživite u stvarnosti. Vjerujem da ste mnogi vidjeli i uživali u nordijskoj prirodi putem tv ekrana, ali vjerujte ni blizu doživljala u stvarnosti.
Izlet na Nääs Slott podsjetit će vas da je ovdje priroda surova u svakom pogledu, ali istovremeno i predivna. Čista, opuštajuća, kojom vlada prodorni čisti zrak koji ili vas omami ili će vam dati energiju. Ili vas prehladiti, ako ste loše obučeni.
Još ako je dan okupan suncem – imali ste sreće. Jer će jezero, koje okružuje prirodu i dvorac, biti plavo, predivno. Divno je za shvatiti da se ta ista nordijska priroda u stanju sama štititi svojom veličinom i snagom kroz stoljeća hladnoće i mraka. Švedski parkovi i priroda općenito upravo to i dokazuju. Šveđani puno toga ostavljaju samoj prirodi koja je kreator njihovog zdravlja i opstanka.
Šetajući uokolo dvorca, a uz vodu, uz pratnju višestotinu godina starih stabala, među kojima je i poznati 200 godina stari hrast, možete odmoriti uz pokoju drvenu klupu koja kao da je “sklepana” prije 200 godina i tamo ostala svjedočiti svim ljubavima koje su na njoj započele. Ili se zanjihati na ljuljačkoj koja visi s grane. Ma, slike govore više od riječi.
Naas Slott izgrađen je 1600. godine. Prvi zapisi o Nääs Slottu, kako kaže turistički info pult, sežu u Brončano doba, kada su vjerojatno prvi posjetitelji htjeli ostaviti svoj trag ovdje. Ostavljeni su znakovi u stijenju. Naat je, kažu Šveđani, oduvijek bilo vrlo važno i posjećeno mjesto za njih. Zovu ga “Švedski prozor u svijet”. Vjerojatno zato jer su mnogi dolazili ovamo kako bi pobijegli iz svojih svjetova, odnosno našli inspiraciju koju nisu mogli naći u gradu.
Ovdje su bili kroz povijest smješteni koleđi, a danas je hotel u kojem možete prespavati i pojesti doručak.
Poznata švedska autorica Selma Lagerlof ovdje je provodila ljeta sa prijateljicom, također spisateljicom, Sophie Elkan.
Spomenimo samo da Švedska ima najveću površinu šuma u Europi (53 posto površine države su šume). Surove su, prirodne, neuređene, često tik do kuća i – privatno su vlasništvo, uglavnom.
U Švedskoj na jednu osobu pada oko 10000 stabala, a s obzirom da je ondje oko 9 milijuna stanovnika, u Švedskoj je prema tome 10 bilijuna drveća. Oko polovne šuma je privatno, a ostalo dijele ili državne ili privatne tvtke. Odlično je postavljen i sustav upravljanja šumama po regijama.