Lagom je vjerojatno prva riječ koju ćete naučiti u švedskoj školi za jezik. Odnosno, pokušat će vam ju objasniti nastavnici kao nešto što je jako teško razumljivo i ne postoji u svakom jeziku. Ona znači kao na našem, odnosno tuđinskom – taman. Lagom dolazi još iz vremena Vikinga, naravno, kao i puno toga u Švedskoj. Oni su u svoje doba u malim grupama ispijali navodno neko dobro vino svi iz jedne kupice. “Laget om” tako znači “around the group”. No ,je li lagom isto kao i around the group odnosno da li on i znači zajedništvo danas?
Švedski lagom je “ni premalo, ni previše”. Još uvijek ne shvaćam zašto se u skandinavske zemlje stavlja sve što je umjereno i ugodno, kao primjerice Hygge u Danskoj, a istovremeno se iste pojave u drugim zemljama zanemaruju? Kao da ondje ne postoje. Ili ih ostali samo ne znaju dobro progurati?
Lagom označava balans u životu – harmoničan život, što naravno, nije svakom isto. Nekom je harmonija živjeti u prirodi, a nekom u gradskoj vrevi. Zato se lagomom označava harmonija svih naših područja u životu – posao, obitelj, društvo, hobiji… i sve to skupa bi trebalo biti u ravnoteži. Ili bi barem trebali težiti toj ravnoteži. S time dakako dolazi i zdrav način života, kako fizički tako i duhovno. Danas se na sjeveru ide tako daleko da se lagomom u životu označava i briga za klimatološke uvijete, odnosno način života koji to podrazumijeva. No postavljam se pitanje da li ikakva težnja, ukoliko je pretjerana te zahtijeva jako puno od nas u svim segmentima, ide prema nekakvoj harmoniji ili zapravo predstavlja stalno trčanje za nečim? Trčanje za matematičkim ostvarenjem u jednom danu i da li je to zapravo prava sreća? Kad na kraju dana razmišljaš – aha, danas sam igrao tenis, malo sam bio u vrtu, bio sam na poslu i lijepo večerao sa ženom i djecom. Je li to lagom? Jesu li oni koju pokušavaju sve pomiriti u životu i istinski sretni? Ili ih ta potreba čini sretnim?
Nekom je švedski lagom zapravo prava stega. Strancima, recimo, nije jasna njihova fika – odmor od posla u 15 sati kada se priča s kolegama, ali ne o poslu. Šveđani se vesele fiki jer su naučeni da jedino onda “mogu razgovarati ljudski s ljudima, odnosno ne poslovno”. I pojesti nešto slatko. Njima je to njihov lagom.
Lagom se događa u Švedskoj posvuda. No, bitno je izmijenjen u posljednje vrijeme, ističe se u Švedskoj, zbog globalizacije i novih trendova. Kaže se da su se postavke lagoma izmijenile negdje u godinama kada je stvoren Ace of Base te da lagom danas podrazumijeva puno drugih, novih trendova koji nisu bili lagom i starijim Šveđanima.
Osobno mislim da lagom postoji u svakom od nas, dolazi s nama i ostaje s nama. Te da je već jako puno osvijestiti u životu ono što ti je važno te ispunjavati dio po dio, kako život može. Ujedno je i jako je teško prihvatiti neki tuđi lagom…
Lagom je dobro postavljena ideja i dobro je da je jedna nacija osvijestila sebi takav način života i da ga propagira, da se on prenosi generacijama i da je postao obilježje naroda i svih koji žive tamo. Jako dobro postavljena težnja društva koje je zapravo po svojoj suštini – hladno i distancirano.
Ovim sam otvorila mali serijal o lagom-u.
Čitav svijet teži nekom balansu već dulji niz godina. Zato ću vam u nekoliko postova od ovog na dalje prenijeti nešto o tome kako se lagom koristi i kako se živi u mnogim područjima života u Švedskoj. Kako ga i da li ga prihvaćaju stranci i koliko on može biti različit od osobe do osobe, poglavito među onima s kojima se dijeli spavaća soba. Različit lagom može vam uništiti vezu i brak. Ako vam neki posao narušava vaš lagom, ostavljate ga. Stoga, postavlja se pitanje – tjera li nas lagom zapravo u totalno individualan život gdje smo sami sebi dostatni ili manijakalno traženje osobe s istim potrebama? Cijeloživotno traženje:)? Ima li lagom smisla kao nešto što postoji kao riječ i kao običaj ili se on jednostavno mora dogoditi i događa se, zapravo, u letu.
Kao i život koji je sačinjen od sitnih letova na jednom putu?
Probat ćemo zaključiti.
