Sigurno mnogima najzanimljiva tema, kad je Švedska u pitanju, je alkohol. Kad sam ja odlazila gore reakcija mnogih bila je :
– Joj, pa ti znaš da se tamo ne smije piti?
Smije se. Itekako. Samo pod velikom kontrolom i uz stroga pravila. Pravila koja su tvrdo zapečaćena i ne može ih promijeniti ni udar meteora, a kamoli onaj građanski. Kakva god ona bila, ona se poštuju. A Šveđani jednako dobro uživaju u svojoj čašici.
Dakle dozvoljeno je 0.2 promila u krvi, pa nitko ne vozi dok pije. A ono što je itekako utjecalo na ponašanje Šveđana – da uglavnom piju doma – je cijena alkohola u kafićima i restoranima. Zato Šveđani kad piju – piju. Mi južnjaci (barem mi malo u godinama) ipak smo naučeni na čašicu uz ručak ili večeru, dok toga kod njih nema. Nema te kulture, a pravila su stroga. Pa su rezultati takvi kakvi jesu. Ali zato u prometu nemaju problema kao mi.
Primjerice, ulazite li u Švedsku automobilom, recimo iz Danske, predat ćete putovnicu na granici, a dobit ćete alko-puhalicu u ruke. Usred dana i usred noći. Svejedno. Pušete. Napušete li, ili ste pod utjecajem droge, imate šanse “proći” s debelom novčanom kaznom. A vrlo vjerojatno je i oduzimanje vozačke… na tri godine.
Duga je povijest ovih pravila. I prilično burna. U 18. stoljeću alkohol je bio veliki problem ovdje. Nakon postupnih uvođenja svakakvih zabrana od raznih vrsta prohibicije na dalje, drastično je smanjena konzumacija alkohola. Žene, recimo, tijekom prošlosti ondje uopće nisu pile. Primjerice u 19. stoljeću u Švedskoj je postojalo 175 tisuća domaćih destilerija! Radio se alkohol uglavnom na bazi krumpira i drugog povrća koje im je bilo dostupno. 1860. godine otvoreni su prvi barovi i alkohol se smio prodavati starijima od 18 godina. U početku je sav profit išao vlasniku bara, da bi kasnije sav profit išao državi. Kroz Prvi svjetski rat alkohol je bio gotovo zabrenjen u Švedskoj. Dozvoljavalo se pojedincu da kupi po dvije litre kroz tri mjeseca i pivo do 3.6 posto alkohola. Kasnije su samo zaposleni mogli kupovati alkohol. a 1922. godine prohibicija je ukinuta, pod velikim pritiskom građanstva. Vlasti su morale popustiti, no zato je stvoreno nešto drugo.
1955. godine otvoren je prvi Systembolaget (speciajalizirana trgovina za alkohol) za one iznad 21 godine. Systembolaget je također jedna vrste prohibicije, u kojem sav profit od kupovine alkohola ide državi, a država ima kontrolu nad uvozom i prodajom alkohola u cijelosti. Naravno, ne smijete kupovati kako bi kasnije preprodavali.
1969. godine dobna granica je spuštena na 20 godina za kupovinu u Systemetu, kako ga zovu Šveđani.
U “običnoj” trgovini možete kupiti samo pivo i to ono koje ima manje od 3.5 posto alkohola.
Kupci se u Systemetu do ’90-te godine nisu smjeli sami poslužiti. Već su morali “face to face” porazgovarati s osobljem o tome što žele kupiti i zašto. Također, nekad su morali uzeti papir i olovku u ruke te se moralo napisati što se želi kupiti, čekati svoj red po broju da vas osoblje posluži.
Systembolaget ima svoje zapečaćeno radno vrijeme.
Od ponedjeljka do srijede radi od 10 do 18 sati, četvrtkom i petkom od 10 do 19 sati, a subotom od 10 do 15 sati. Zato morate dobro unaprijed misliti o tome želite li popiti vino za ručak i kada. Željezni “zastor” spušta se na vrijeme. Ranijih godina Systemet je bio otvoren samo od 10 do 18 sati od ponedjeljka do petka, a “security” čovjek ispratio je svakog sumnjivog van.
Danas se poslužujete sami, ali ste pod kontrolom, jer na kasi uz predočenje ID-a ide zadnji dio kupnje. Svako sumnjivo ponašanje u najmanju ruku bit će praćeno budnim okom i fizičkom prisutnošću osoblja. Osoblje je educirano i voljno je pomoći pri odabiru. Stockholm i Göteborg imju brojne Systemete na raznim lokacijama, no manji gradovi po jedan. Ako se spremate na izlet na otoke, dobro provjerite kakva je situacija, jer je moguće ostati bez alkohola uopće.
Za blagdane pred Systembolagetom skupljaju se redovi. Zato Šveđani uglavnom kupuju alkohol na vrijeme i unaprijed. Svako toliko, po malo. Kako bi bili bez brige u dane blagdane.
Cijene? Za dobro crno vino oko 150-200 kruna, a za dobar whisky od 500-600, malo bolji i 1000, a za specijalne i do 50 tisuća kruna. Sve to Šveđani kupuju i znaju dobro uživati. Ističe se kako Šveđani piju manje unatrag nekoliko godina, no promet u Systemetu raste iz godinu u godinu, što dokazuje da vole piti kvalitetno i skupo. Najviše se kupuje bijelo i crno vino, cider i (craft, lokalno) pivo, a sve bolje prolaze i ekološki proizvodi.
Prema statistikama Systembolageta u Švedskoj je oko 450 tisuća ovisnika o alkoholu, što je, ističu, još uvijek velika brojka.
I da, postoje neka pravila i pijenju ovdje. Ako pijete, nemojte se nikada opiti do besvijesti, nikada jače od domaćina i uvijek zovite taxi ili nekog trijeznog tko će vas sigurno odvesti kući. I nikada ne plaćajte svima rundu, jer će misliti da ih držite u šaci. Plaća svaki svoje. Sigurnost vaša i onih na cesti je najvažnija. Čini vam se komplicirano? Nije tako strašno. Hladne večeri kod kuće itekako može ugrijati boca dobroga vina (kupljena na vrijeme) i mala proslava osobne sreće.
U zdravlje.