Gotovo sve švedske domove, tvrtke, trgovine, škole ovih su dana okićene – zvijezdom. Zvijezdu sam, priznajem, prvi puta vidjela u Švedskoj prije 4 i nešto godina i odmah mi je upala u oči kao pravi skandinavski znak Adventa, jer je bila u gotovo svakom prozoru. Već lani, koliko sam vidjela, zvijezda je krasila i mnoge hrvatske domove. Laku ju je naći u IKEA-i. Moda se brzo širi. No, je li zvijezda zapravo švedska? Ili je ondje samo najomiljenija?
Kako je zvijezda zapravo rođena?
Nije u Švedskoj.
Davne 1800. godine u u njemačkoj pokrajini Saskoj postojao je internat u kojem su učitelji došli na ideju da djeca od papira izrade zvijezde i tako okite školu za Advent. U gradu Herrnutu, u jednoj trgovini, odmah su uvidjeli potencijal zvijezde kao proizvoda dječje mašte vezanog uz Božić i ubrzo je zvijezda zasjajila. U početku uz malo kerozina ili uljne lampice. Kasnije su one zamijenjene sa žaruljom. Zvijezda je nazvana Moravian Star i prodavala se po mnogim trgovinama raznih profila.
Zvijezda je kroz godine malo mijenjala svoje oblike, pa je danas trodimenzionalna i može popuniti gotovo sve prostore – od ulaznih vrata, prozora, biti spuštena sa lustera, sa stropa… Šveđani ih obično stavljaju iznad prozora, a kako nemaju zavjese, one se lijepo ističu. Obično po sebi imaju sitne rupice u obliku raznih ornamenata kroz koje izbija svjetlost. Godine 1930. Nijemci su počeli izvoziti zvijezde i tako su one stigle i u Švedsku. Nakon Prvog svjetskog rata zvijezde su se jako dobro prodavale, a 1941. Erling Persson, koji je kasnije osnovao mega brand H&M, uvidio je potencijal zvijezde od papira i počeo ih je proizvoditi za švedsko tržište zajedno sa Bjornom Wennbergom. Njihove zvijezde bile su jeftinije i postale su zaštitni znak švedskog Adventa i zime općenito. Posebno crvene zvijezde koje se i danas stavljaju u prozore prve nedjelje Adventa. Bile su toliko popularne da su ih snobovi nazivali proleterskim. Tako je 1950-ih godina entuzijazam za crvenom zvijezdom splasnuo, a od svih tih promišljanja sa raznih strana počele su se proizvoditi zvijezde drugih boja i od drugih materijala (ima i metalnih) te su postale malo skuplje. Šveđani ih ostavljaju u prozorima i kroz siječanj.
Od ostalih ukrasa, Šveđani u svakoj sobi imaju puno svijeća kroz zimu.
Također, u Švedskoj su jako popularni i svijećnjaci “candleholders” u piramidnoj konstrukciji, koje smo često znali viđati u austrijskim prozorima. Gotovo milijun takvih svijećnjaka i oko 300 tisuća zvijezda svih vrsta bilo je prodano za božićno vrijeme 1991. godine.
Slijedeći put upoznajte švedsku božićnu kozu. Stari poganski običaj…