Ovo nisu samo dani Adventa, već i Adventskih kalendara. Otvaraju ih djeca, ali i oni koji su još u duši ostali djeca. Meni se oni čine zapravo jako dobra fora i oduvijek su mi se sviđali jer maloj djeci daju osjećaj Adventa tijekom cijelog mjeseca sve do Božića. Bude radost i osjećaj iščekivanja.
Kako je nastao Adventski kalendar? I on ima i neku svoju priču.
Ona traje otprilike od kraja 19. stoljeća kada je njemački dječačić Gerhard Lang konstantno tijekom prosinca ispitivao majku koliko još ima do Božića. Tada je njegova mama došla na ideju da ispeče 24 kolačića koje je stavljala u komade papirića na kojima je ispisala brojeve od 1 do 24. Tako je Gerhard, sladivši se svaki dan po jednim kolačićem, lako dočekao Božić.
Došao je dan kad je Gerhard, naravno, postao biznismen pa su sjećanja iz djetinjstva postala profitabilna ideja i proizvod. 1920. godine konstruirano je prvi Adventski kalendar koji se sastojao od 2 komada papira – jedan sa slikama koje su se dale izrezati van, a drugi u obliku modlica u koji su se mogle izliti smjese za kolače ili čokoladu. Adventski kalendar također je imao brojeve. Polučio je ogroman uspjeh. I ubrzo je osmišljen bolji model koji je imao prozorčiće kakve i danas imaju Adventski kalendari. No, mehanizam izrade je bio vrlo skup, pa je prodaja kalendara ubrzo padala.
Gerhard je bankrotirao, ali Adventski kalendar ipak nije. Vezano uz Švedsku, tu je glavnu ulogu odigrala Henny Stromman. Ona je ovaj divni božićni običaj upoznala u Njemačkoj kao voditeljica švedskih izviđača, a kad se vratila u Švedsku odlučila je i švedskoj djeci pružiti takvu igračku. Zajedno sa umjetnicom Ainom Stenberg MasOlle izradila je prvi švedski Adventski kalendar 1932. godine koji je bio tiskan u 10 tisuća kopija. Kalendari su bili veliki uspjeh i u Švedskoj sve do 1964. godine.
Kada je kalendar u svom osnovnom obliku dobio – konkurenciju.
I to u Švedskoj državnoj televiziji i Švedskom radiju. Najprije radio, a potom i tv, osmislili su i emitirali program (serije ili emisije) koje se “vrte” svaki dan od 1. do 24. prosinca. Tako Švedska nacionalna televizija svake godine vrti seriju u obliku Adventskog kalendara. Obično su to dječje serije vezane uz božićne ili zimsko-švedske teme. Dok radio emisije emitira od 1957. godine, ovaj program je na Švedskoj televiziji počeo s emitiranjem 1962. godine,
1972. godine televizija je promijenila naziv iz Adventskalendern u Christmas Calendar (Julkalendern).
Sve serije dostupne su na DVD formatu i mogu se i danas nabaviti. Obično nose zanimljive, baš švedske naslove kao da su svi iz serijala o Pipi – “Obitelj Deda Mraza u velikoj šumi”, “Julianin božićni brod”, “Mala Stina u reportaži velike šume”, “Dućan gospodina Pekka”, “Mali grad na početku stoljeća”, “Velika gospođa koja je postala mala kao čajna žlićica”, “Svi na put u Tomtebod”, “Zemlja duge”, “Dolina Moomina”, “Vrijeme trolova”, i slično. Ove godine gleda se Panika u tvornici Djeda Mraza.
Postoji još jedan običaj vezan uz Božić i tv. To je božićno emitiranje dugometražnog crtića o Paji Patku. Meni se osobno nije dopao.
Ali bar je vila koja je vodila program bila O.K. I glog kojim sam se grijala…
Koji drugi post o tome…
