Švedska će uskoro postati prva smoke-free zemlja. Dakle zemlja koja ima manje od 5 posto pušača u stanovništvu. Još davni plan da se to postigne nosio je sa sobom dugi niz oštrih pravila kojih su se Šveđani pridržavali godinama sve dok novim generacijama cigareta nije postala nešto posve neprihvatljivo. Konkretno, Vlada je zabranila pušenje ne samo na javnim prostorima, već i u njihovoj blizini. Zabrana uključuje i vanjske blagovaonice, terase, ulazna područja u javna mjesta, područja koja su namijenjena osobama koje koriste javni prijevoz – autobusna i željeznička stajališta, naravno, sve zatvorene prostore kao i one koji su se koristili za razne aktivnosti primjerice sportska ili javna igrališta. U praksi pušenje je zabranjeno unutar 20 metara od bilo kojeg gore navedenog mjesta. Zabrana pušenja odnosila se i na elekroničke cigarete i spremnike za ponovno punjenje kao i za sve ostale biljne proizvode za pušenje i druge stimulanse koji podsjećaju na pušenje. Kršenje zabrane kažnjava se novčanom kaznom i udaljavanjem s određenog mjesta. Agencija za javno zdravstvo izdala je i vodič koji se dodatno bavio zabranom pušenja na otvorenom što je uključivalo i vodene lule bez duhana. Trenutno je razina pušača oko 6 posto u cijeloj zemlji, a procijenuje se da puši oko 10 posto Šveđana. Kada ih bude manje od 5 posto, Šveđani će biti prva zemlja na svijetu koje je smoke free. S obzirom da bi to mogli biti vrlo skoro, to je čak 17 godina prije nego što si je to kao rok zacrtala EU. Dragi svi, nadam se da ne pušite. Već da uživate u nekim drugim finim i mirisnim stvarima, kvalitetnom piću i dobrom društvu ili još bolje u nekom opuštajućem sportu. Ako dosad niste prestali, neka Vam ovo bude dobar poticaj. Pušenje odavno nije in. Stara vijest je da ono više nigdje nije dobrodošlo. Ono je sad zaista totalno totalno prevaziđeno i na jako lošem glasu. Dotad, uživajte u malo slika velebnog nam grada Stockholma koji ovih dana ima lijepe ljetne temperature.
Majornas Megaloppis ili Divovski buvljak organizira se svake zadnje nedjelje u svibnju u Göteborgu. Po principu – svatko je svoj organizator. Svatko moće donijeti što više ne želi ili ne korisiti, ali da je u još uvijek uporabnom izdanju. Svatko postavlja neku razumnu cijenu onome što prodaje. A ispred svoje kuće može postaviti stol ili nešto slično i staviti na njega stvari. Tako su švedski građani ovu sunčanu nedjelju iskoristili za nešto korisno. Zaradili su nešto kruna, djeca su naučila kako je lijepo prodati svoju staru igračku ili neku drugu stvar te dobiti koji novčić. Bilo je klope, zabave uz glazbu i ugodnog društva. Popilo se i koje pivo. Podsjetilo me ovo na dobre američke filmove u kojima postoje prodaje u dvorištima, a na kojima se uvijek može nešto zanimljivo naći. Ako ništa drugo, može se i samo prošetati i uživati u ugodnom okruženju. Nečem što je društvo izmislilo za dobrobit svih. Ove godine u sklopu ovog sajma bio je organiziran i sajam vrta pa su mnogi mogli kupiti i sjemenje koje ih zanima ili neke biljke. Evo, inače ljetni su dani u Goteborgu. Škola se bliži kraju, ljudi polako već su u mislima u svojim ovoljetnim putovanjima. Kako će sve biti dalje, pisat ću Vam ponovno. Dotle, razgledajte slike sa sajma razmjene gdje je svatko sam sebi organizator. Baš super.
Čamac s kruzera iskrcao je posljednju grupu na mol. Nakon slikanja, grupa se ubrzo rasula po ulicama Rovinja. Na molu su ostali stajati majka i njen prvašić koji su najprije malo promatrali nebo razmišljajući koliko će ostati vani obzirom na oblake.., a potom su i oni postali dio malih uličica u kojima je doslovno vrijeme stalo. Proljeće je ovdje doba godina kada se sve polako budi. Baš kao i ovdašnji dućani, stanovnici, kafići… sve je polako i sve se stigne. I dok je klinac neumorno skakutao i lupao patikama o stotinama godina staro kamenje pod nogama, ona se prisjećala svojeg zadnjeg posjeta ovom pitoresknom gradiću. – Dolores! Iz misli ju je prenio povik ženske koja je uletjela frendici u dnevnu sobu jer su vrata stana bila otvorena. -Ovdje sam! Iz sobe se čuje veseo odgovor: -Dolazim! Gledala je, dok je pila kavu, taj uhodani uobičajeni susret dvaju frendica koje su se i ovog jutra našle kod jedne od njih na kavi. Ovdje je život pitom, druželjubiv, otvoren… Malo dalje čuje se mašina starog postolara kroz otvorena vrata radnje, a do njega, evo, kafić u kojem mladi ispijaju koktele … Neki maturalac. I dok ona dalje s klincom šeta, dolazi do tržnice gdje je kupila maslinovo ulje, čili sušene paprike, na poklon je dobila lavandu za ormar. Ušećereni ginger daje savršeni okus u ustima uz more. Pažnju joj privlači mali talijanski dućan u kojem se tek raspakirava roba koju bi rado razgledala, ali još je u vrećama… Sve dolazi tek, baš kao što pristižu prvi gosti. Prozori su prepuni rublja koje se suši kao da prkosi vremenu, suvremenoj tehnologiji i besramno pokazuje svoj mediteranski mentalitet. U šetnji dolaze do kafića na čijoj je terasi pet dobrostojećih umirovljenih turistica koje govore njemački, a naručile su dvije boce šampanjca. Pet starih frendica koje su se prisjetile kako se tulumari, kako su još uvijek pune života i željne zabave, opuštanja, uživancije uz more dok nije vruće… Dolaze oni i do kafića u kojem su često uživali i u kojem ih poznaju. Sjeli su uz plažu i mirisali more. Starija Slovenka želu upaliti cigaretu, ali nema čime. Nažicao je mali u obližjem kafiću upaljač i ona sretna i uz svoju cigaretu popila je s njima jedan aperol. Izmijenile su one nekoliko životnih iskustava iz nekih dalekih vremena na moru kada je Slovenka bila u najboljim godinama, a ona mlađa – još dijete. Djeca obožavaju ovakve razgovore. Osjećaju se sigurno i opušteno slušajući neke stare štorije dok bosi namaču noge u plićaku… Mama i klinac ubrzo odlaze u dio grada u kojem su odsjedali davno. Sve je isto. Samo su mirisi malo drugačiji. Njihov pogled na svijet puno je drugačiji, odrasliji. Ovdje više ne miriši persin, već neko dobro pečeno meso. Odlaze na ručak. Ondje je teta iz Zagreba s kojom pričaju o polasku u školu, prvašićima, o djeci koja su živjela u stranim zemljama pa se vratila… Puno neobaveznih razgovora za jedan dan, puno šarenih šalaporki, opuštenih boja, još uvijek prirodnih mirisa mora, dovoljno da se spuste i tlak i puls na super normalu. Da dijete dobije crvenu boju od zraka i mirno zaspi, a mama da u suton na terasi apartmana otplovi u svoj mir uz taktove koji dolaze iz jahte malo dalje uparkirane od terase. Dobru staru “Edge of Seventeen” pjeva još bolja Stevie Nix… Večer za poželjeti, pomislila je.
Znate onu kad Vam Instragram želi poboljšati dan pa je prva objava gore “Sve što želite – doći će u pravo vrijeme” Ili ona “Ono što niste dobili, a željeli ste, zapravo je super”? Ma je li? Pa nismo svi Bude, niti imamo vječne živote, a još manje živce za na prodajnu tezgu. Lijepe su to misli, drže čovjeka točno tri minute, do prvog ugla, dok se ne desi neko sranje. Da, nisam nekako dobro ovog Uskrsa, puše vjetar ide mi na živac gadno. Vidljivo je s Marsa, ali ok. Postoje lijepe stvari, evo ih iza ugla. Ako ima još ovakvih kao ja, nek se jave. I onih drugih.
Pun mi je kufer nahodavanja oko upisa u prvi razred. Koji traje. Za dijete s kojim sam svaki dan bez prestanka već sedmu godinu. I koje je prošlo sva testiranja, ali evo još uvijek se nešto nađe. Pa, još nešto. Pa još koja doza cijepiva.
Ne, ne može čovjek biti miran, ni spokojan, niti dana. Skupo je predahnuti, majke ti. Preskupo.
Nego… O čemu bi Vam mogla pisati? Pa, o cijenama koje u Švedskoj idu u tri … i o lovi….O njoj sve ovisi. Pa tko voli, nek’ izvoli.
Pa ajmo, uskrsna jaja koja se u Švedskoj jedu na tone ovih dana, kao i losos i vrhnje u prosjeku su poskupjeli za 40 posto od lani, donijela je državna televizija. U jednoj godini.
Pa onda bojaj jaja ako si frajer.
Tvrdi sirevi koje ovdje obožavaju skuplji su 15 posto. Sva sreća, pa se meni bljuje od sira. Uglavnom. Mora biti stvarno dobar da ga jedem, i ne prejak.
Krumpir, koji se također jede obilno u ove dane u Švedskoj, skuplji je oko 15 posto nego prošli Uskrs, a rakija je poskupila tek nešto više od 2 posto. Svježi začini – poput kopra, vlasca i peršina – poskupjeli su nešto više od 8 posto. Etooo..
No, nakon Uskrsa najavljuje se – čik pogodi -sniženje cijena.
Boga ti, ovo je kao kod nas u sezoni.
Čujem kako su cijene apartmana otiše nebu pod oblake. Pa je tako najtraženije mjesto na Sredozemlju za odmor trenutno – Albanija.
Mislili smo kako je pandemija bila nešto grozno, nešto što nas je dotuklo, nešto….. Da himaralo se ponegdje fest, ali ljudi moji, sad se čeka početak ljetnih praznika da bi se proglasio kraj pandemije. Ok. Pa Covida ima ko’ u priči. I itekak se dalje hmira. Ono kaj se došlo posle pandemije, svi vidimo, ipak je malo gore. Kao one stvari na Instagramu – Ono kaj nisi dobio, a želiš, u stvari bolje je za tebe. To je ok. Kužite. Pa objasni ti to djetetu svojem.
Pranje mozga. Sa svih strana uzduž i poprijeko. Ali, evo držimo se ljudi! Idu praznici. Sve puno, malo uskrsnih, malo prvomajskih, cap..i..godišnji. Wooohoooo.
Cijene znate. Odlučite hoćete li jesti ili putovati. Samo rijetki će moći sve, očito. Ali ima ih. Ima….
Ali, nešto napravite. Barem kupite novi šorc, bez veze. Da ne bi bilo, ono što ste htjeli, pa niste dobili…. Bolje kupiti neko sranje, pa imaš ono što ti je uletjelo…Da, to je ta razina koju smo prošli. Ali, dogodi se ona ponovno tu i tamo.
Nego, ima jedna još bolja s Instagrama… Kaže: “Zajebano je vidjet komada od 45, a misliš da ima 25”. A koliko je zajebano, znaju samo oni koji su se zajebali. Ili nisu. Who cares.
I to se počelo stvarno događat. Sve je puno komada koji imaju 25. Majke mi. Moja susjeda, sve mlađa. Imala je 5 banki, prije pet godina. Majke mi, ne znam koliko sad ima, neugodno mi ju gledat i pitat. Ja više ne znam koliko ima godina, a kamoli njen muž, a kamoli frajeri….Hej…. Al’ dobro. No, ne znam kak bu ta priča završila. Ali koga zanima kraj. Život je važan. Važno da ga proživimo. U plastiki, šorcu, bilo čemu… sve ok dok nas umjetna inteligencija ne počne ganjati. Njih ne zanimaju godine.
Sretan Vam Uskrs. Jedite ili putujte. Ja ću ovo drugo. Barem se nadam. Ako ne za Uskrs, onda brzo potom. Kažu ovi na prognozi da bu gadno puhalo i padalo, osim ako zbog bookinga ne otkažu vjernost izvještavanju o vremenu… A to obično zna biti brzo i drastično, u 24 sata.
S 45 na 25.
Dragi moji 180 kruna za malo uskrsnog perja…Zeko i kokoš pod kišobranom….ma to…. Podsjećaju me na karte Crni Petar. Obožavala sam ih… Majke mi, Samo ih nigdje nema za kupiti više.Žutokljunci razbacani kao i cijene…. s vedra neba.Ništa, ništa…barem je malo zelenila došlo na sjever
Dragi svi, ponedjeljak ujutro u zagrebačkoj zračnoj luci bez gužvi, bez kućica, bez dodatnih pregleda. Sve lijepo, ravno i u avion. Jutarnji let za Goteborg prošao je mirnije nego ikad. Baš kao kad idete za Split. Nemate osjećaj nekog dalekog putovanja, neke udaljenije destinacije.
U južnoj Švedskoj zima ipak ne popušta. A i kako će kad je ožujak, a tlo poprilično rashlađeno. Ponekad je hladnije u ožujku nego u prosincu, ali tako je to u sivoj Skandinaviji. Uz poprilično turbulentno slijetanje, na tlu vjetar, snijeg, hladnoća. Nakon naleta snijega, ubrzo se pokazalo i neko razvedravanje, ali samo zato da bude minus 6. Nego, jeste li isplanirali svoje uskršnje praznike? Požurite i dobro se provedite. Osim vremena, nemam nekih novih vijesti, mada ih je sve puno oko mene, ali – sve u svoje vrijeme.
Skandinavska mećava najbolje se vidi iz zrakaNakon pola sata snijega, ubrzo se pokazalo i malo plavih oblaka…no hladnoća još ne popustaje
Iako je proteklih dana u južnoj Švedskoj temperatura bila, i za ove krajeve, u lijepom plusu, a prema viđenjima svjedoka na televiziji, niklo je uz potočiće i proljetno cvijeće, prije dva dana Goteborg i okolna mjesta zatrpala je snježna oluja. Naleti vjetra su jaki, no većih poteškoća zasada u prometu nije bilo. Snijeg će prema najavama padati još nekoliko dana, bit će hladno i do minus 8. Kolika je jačina snježne oluje u južnoj Švedskoj pogledajte u videu. Svi koji ste već u proljetnim danima okupani suncem – uživajte.
Pisala sam Vam već o raznim hrvatskim prozvodima koji stižu u Švedsku u posljednje vrijeme sve više.Dolaze razna piva,no jedno je već tradicionalno ondje.Šveđani vole pivo.Kao i drugdje, ovih dana proizvodi se puno craft piva kao i onih bezalkoholnih koji se mogu nabaviti u običnim trgovinama.Ovo Karlovačko uslikali smo u Sistembolagetu u kojem se isključivo prodaju alkoholna pića. Uz hrvatsku zastavu, lijepo je naletjeti i na ovog hrvatskog prijatelja.Uz naravno ajvare,paštete,pršut, juhe iz vrećice i sve ostalo…
Jučer je u Švedskoj bio Debeli utorak. A to je dan kada nitko ne preskače svoju omiljenu slasticu -Semlu. Debeli utorak svojevrsna je inačica našeg Pokladnog utorka, dana prije početka Korizme, no Debeli uotak u Švedskoj sa semlom u ruci “slave” svi i to ne samo na Debeli uzorak, već se Semla može kupiti u Švedskoj svakoga dana od razdoblaj Božića pa do Uskrsa. Semla u Skandinaviji postoji od 16. stojeća, a prva verzija ovog deserta bila je obična lepinja koja se umakala u kruh. Svaki Šveđanin prosječno kroz godinu pojede između 4 i 5 Semli. Ta brojka odnosi se na one kupljene u trgovinama, a Šveđani često Semle rade i kod kuće svatko po svojoj želji i danas postoje brojni recepti o tome kako spremiti ovu slasticu. Danas ih je moguće kupiti i one u lakšoj verziji, primjerice bez laktoze. Sastoje se od peciva koje podsjeća na našu žemljičku, a punjena je sa šlagom i kremom od marcipana. Uz naravno, mrvice vanilije koje uz marcipan savršeno pristaju.
U Švedskoj su još uvijek na “snazi” Sportski praznici , kako u kojoj oćini, pa su mnogi usporili ritam, jer vrijeme provode sa djecom. Iako zimi nije kraj ni na vidiku, vrijeme je lijepše, nebo je više plavo nego sivo, a i temperature znaju iznenaditi pa su često u plusu. Što je za veljaču visoka temperatura u Švedskoj.
Ili dan tvrdog kruha u Švedskoj. Zvuči čudno,ali je jako ukusno.A i priča je zanimljiva.
Knäckebröd ili tvrdi kruh, ukoliko ste bili u bilo kojoj skandinavskoj zemlji, sigurno ste vidjeli.Mnogi i zaziru od njegive oštrine ili tvrdoče no kruh odnosno nešto između kruha i krekera itekako je ukusan. Vjerovali ili ne to je kruh s kvascem,a prvobitno je nastao u Švedskoj. U davnim vremenima, spominje se i Srednji vijek, Spisbröd ili hrskavi kruh bio je pečen na štednjaku i on se smatra pretečom današnjeg Knäckebröda koji je puno deblji.Ima ih u svakakvih verzijama, ima tanjih i debljih,svjetlijih ili tamnijih, sa raznim začinima. Vrlo su ukusni i možete uz njih jesti svakakve namaze.Idealni su za jutro uz losos ili kakav sir. Većina knäckebröda donedavno se pekla sa četiri sastojka – raž (obično cjelovite žitarice), kvasac ili kiselo tijesto, sol, voda. Danas su se razvile sorte knäckebröda iz različitih pekara. Možete naći i knäckebröd koji sadrži pšenicu, ječam, zob ili kukuruz.
Rado ovaj kruh kupujem mnogima kao poklon iz Švedske i svi se ugodno iznenade.Jer kruh istekao može biti odličan poklon. Lijepo upakiran,ukusan,zdrav i ono što je najvažnije tradicionalan. Upravo na tradicionalnim proizvodima Švedska u posljednje vrijeme puno radi.I na toj promociji im jako dobro ide.
8. tjedan u godini u Švedskoj je rezerviran za sportske praznike. Obitelji masovno odlaze na praznike na tjedan do 10 dana. Unatrag nekoliko godina praznike Šveđani većinom potroše u Švedskoj, ponajprije jer pandemija nije dozovoljavala baš previše kretanja naokolo. No otkud potječu sportski praznici? I kako su nastali? Priča koja ja poznata govori o tome kako je davne 1940. godine tadašnja tzv. komisija za gorivo odlučila uvesti tzv. praznike uštede na grijanju u školama i radnim mjestima ,jer su se tada za ogrijev koristili ugljen i koks. Tako su u najhladnijem dijelu godine i još uvijek dosta mračnom, praznike obitelji provodile na otvorenom uglavnom u švedskim planinama. U današnje vijeme štednja više nije razlog (o tom potom – možda postane ponovno) već zarazne bolesti koje u veljači haraju Švedskom. Ondje se naime frebruary naziva Vebruary upravo zbog toga što je puno djece bolesno, a onda s njima obole i nihovi roditelji, pa se vrijeme provodi po vard centralama odnosno domovima zdravlja. Kako bi se to izbjeglo u velikom broju, uvedeni su zimski sportski praznici. Tako se u najbolesnijem tjednu/mjesecu u Švedskoj (svaka općina ima svoj tjedan kada se provode sporski praznici) učenici miču iz školskih klupa, a njihovi roditelji s posla. Švedska svojim građanim organizira mnoge aktivnosti od besplatnih satova padela, izrade rukotvorina ( koje su na sjeveru jako populane čak i kod djece) do igranja badmintona… Oganiziraju se i izleti u duge gradove, skače se po trampolinima usred gradova… Uglavnom sve na otvorenom.
No mnogi i ostaju kod kuće, jer je i u Švedskoj sve dosta poskupjelo, pa tako i izleti i praznici.
Ništa, mnogi će se ipak zadovoljiti poznatom švedskom krafnom poznatom kao Semla čiji dan sukoro dolazi. Veljača je mjesec krafni, a švedska krafna je semla. Popularni su jako i tzv suhi kruščići, koji imaju svoj dan 19. veljače. O njima pak drugi put. Mislim da je ovaj dan na novo uveden, no moram još provjeriti. U svakom slučaju tvrdi kruh u Švedskoj je tradicija. A danas on ima mnoge svoje inačice.Pa i svoj dan. Nadam se da ste dobro i da se veselite sunčanijem dijelu godine koji je pred nama.
