Mjesec: listopad 2020.

Ako ste letjeti kojom skandinavskom aviokompanijom onda ste se možda iznenadili, baš kao i ja prvi put, kako su skandinavski jezici zapravo čudni. Oni jesu, koji više, a koji manje, mješavina njemačkog i engleskog, ali nisam mogla uloviti ništa od onog što je stjuardesa govorila. Zato što su skandinavski jezici – jezici naglaska. To je spoj jezika Vikinga i onog što su oni uspjeli pokupiti prilikom svojih putovanja i ludovanja, pa su si preveli sve skupa na svoj sjevernjački govor. Tako nekako ja sebi to tumačim. Što se tiče švedskog jezika mnogi me pitaju koliko je težak. Ja bi rekla da je teži od engleskog (not hard to be), ali možda lakši od njemačkog. Ono što ga čini posebnim su upravo ti naglasci i izgovor, neka čudna zavlačenja koja ne pašu ni u engleski ni u njemački, iako su riječi prepoznatljive tek kad ih pročitate znate što su. Osim toga, potpuno se drugačije čitaju O i A s preglasima i slično nego u njemačkom, a neke stvari su potpuno suprotne nego u engleskom. U švedskom jeziku, pa tako ni u kulturi, nema VI iz poštovanja. Ondje su svi na TI. Pa tako kamo got dođete, svi će vam se obraćati sa TI i vi njima također. VI u jeziku ne postoji kao lice.
Svi Šveđani govore dobro engleski jezik, onako s britanskim sjevernjačkim prizvukom pa ćete njihov engleski lako razumijeti. Nije im problem s vama razgovarati na engleskom o bilo kojoj temi. Bili vi kod liječnika ili u dućanu, razgovarali sa mlađom ili starijom osobom, naići ćete na istu razinu engleskog. Možda ćete se i posramiti svojeg engleskog kad shvatite da netko od 60 i kusur godina govori engleski bolje nego vi.
To pjevanje u švedskom je upravo jako važno, jer bez toga vas nitko od Šveđana neće (htjeti) ništa razumijeti. Također, kad smo suprug i ja na švedski prevodili moje slikovnice za djecu, shvatili smo kako švedski jezik nema toliko riječi kao hrvatski. On je zapravo siromašan riječima, kao i engleski. Bolje je reći kako je hrvatski bogat jezik. Opisati nešto na hrvatskom naročito u nekakvoj bajci, nije lako prevesti na švedski, a da bi imalo toliku težinu i značenje kao na hrvatskom. Stoga su prevodi vjerujem vrlo teški. Da ne govorim o tome koliko je teško dočarati drugu kulturu i običaj na drugom jeziku.

Iako ćete dobro prolaziti s engleskim, više ćete biti poštivani ako se naučite švedski jezik. S obirom na veliki broj stranaca ovdje, i na poslu se uglavnom govori engleski, pa ukoliko se planirate zaposliti ovdje morate naučiti jako dobro engleski naročito u poslovnom smislu, ako već švedski ne mislitite ili nemate namjeru ili vremena naučiti. Škole za učenje stranog jezika za strance su besplatne i financira ih država svim strancima. Da bi upisali švedski jezik u toj školi, morate imati švedski OIB, odnosno personal number i živjeti u švedskoj ili raditi ondje. Bit ćete stavljeni u grupe, obično kreirane po razini vaše naobrazbe koju imate. Tom ćete brzinom i učiti jezik. Švedski jezik da se naučiti za godinu dana dosta dobro, a za dvije izvrsno. Osim u školi, bilo bi super kad bi našli i posao ondje gdje ćete imati priliku govoriti švedski sa Šveđanima. A ne engleski sa strancima.
Švedski razumijem, puno mogu pročitati, posebno novinskih članaka, jer se njima i najviše bavim dok se ne bavim s djetetom, a govoriti mi je još uvijek teško. I kada pokušam nešto reći, koju riječ, obično mi je naglasak toliko kriv da me muž mora ispraviti 45 puta, iako je shvatio što sam htjela reći. No, to vam je čisto preseravanje. Oni inzisiraju da kažete onako kako oni govore, inače se prave da vas nisu razumijeli. Ovo je pozitivna šala za koju svi znaju.
Moj mali pjeva švedske pjesmice, špice švedskih crtića, imitira tatu dok razgovara na telefon. I po sto puta na svoj mali mobitel kaže – Juuooo! Precise! To vam je kao nešto slično – Da! Točno! I ja sam to prvo usvojila gledajući švedsku televiziju. Mene nisu osuđivali što nisam govorila švedski, i nisu me osuđivali niti zbog toga što dijete učim hrvatski. Čak su me i pohvalili.

Ono što je zajedničko mnogima u Švedskoj je da govore prokleto tiho. Ne znam zašto. Ili se mi s juga previše deremo (?). Ali ja se dobro naprežem da bi ih nešto čula. Ili su im od zime otišle glasnice, onako generalno? Sve mi je to puno puta proletjelo kroz glavu. I svojeg muža jedva čujem. I on je utihnuo gore. Bit će da su tama i zima učinili svoje. Biti tih, biti miran. Ja nikad nikog od njegovih kolega ne čujem dok razgovaraju na skype, jer svi pričaju kao da spavaju. Tako je to tamo gore. Ili su fini u biti? Hmm. Ne znam. Trebaju mi još godine da shvatim. Tihi jesu, ali puno previše kašlju. Gdje god dođeš, čovječe, kašlju svi. Zato se i ne boje korone previše. Jer zime su ondje takve. Kašlje se. Pa što. No u zadnje vrijeme se suzdražavaju. Osjeti se razlika.

Pustimo glasnice i pluća.
Mnogi znaju reći kako švedski jezik izumire jer u zemlji govore svi većinom engleski.
Švesski jezik prepun je engleskih riječi koje polako ulaze u mnoge jezike svijeta. No ne na taj način. Šveđani normalno i svakodnevno koriste puno engleskog i čitave fraze na poslu, tako da će vam dan na poslu izgledati kao konstantni spoj engleskog i švedskog jer će vam svaka peta riječ biti engleska. Švedski se govori u dijelovima Finske i djelovima Norveške. Razumiju se dobro s Dancima (kao mi sa Slovencima recimo). Švedski se govori u i nekim dijelovima Ukrajine, a sva skupa na svijetu govori ga oko 10 milijuna ljudi.
S obzirom da je došla tamna jesen, a još tamnija zima je sve bliže, mislim da je dobro da se pjeva dok se govori.

Održavaju se budnima tako. Da, bit će da je to.